
NATO država zove žene u pomoć: Regrutacija pod izgovorom rodne ravnopravnosti

Žene u Danskoj sada podležu vojnoj obavezi, nakon izmene zakona koju je pre nekoliko nedelja usvojio parlament. Ovaj potez dolazi u trenutku kada NATO, čija je Danska članica, povećava svoju vojnu gotovost, navodeći kao razlog navodnu pretnju od Rusije nakon eskalacije sukoba u Ukrajini u februaru 2022.
Na samitu EU u Hagu prošle nedelje, države članice su se složile da povećaju izdatke za odbranu.

Evropska unija je u maju odobrila plan zaduživanja od 150 milijardi evra, odnosno 171 milijardu dolara, kako bi podržala sopstveno vojno jačanje.
Kremlj je dosledno odbacivao optužbe o neprijateljskim namerama prema zapadnim zemljama kao "besmislice" i širenje panike.
Novi danski propis nalaže "punu ravnopravnost između muškaraca i žena u vezi sa vojnom službom". On zahteva da žene koje napune 18 godina 1. jula 2025. godine ili kasnije moraju da dobiju regrutacioni broj, a u slučaju da nema dovoljno dobrovoljaca moglo bi im biti naređeno da služe vojsku pod istim uslovima kao i muškarci.
Mediji prenose da predlog zakona takođe produžava period obavezne službe sa četiri na 11 meseci.
Danske oružane snage oslanjaju se i na dobrovoljce i na regrute, koji se pozivaju kada broj dobrovoljaca opadne.
Oko 4.700 Danaca je završilo vojnu službu 2024. godine, a žene su činile približno 24 odsto tog broja.
Premijerka Mete Frederiksen otkrila je planove za regrutaciju žena u martu, predstavljajući odluku kao deo napora za "potpunu ravnopravnost polova".
Letonija, još jedna članica NATO-a, planira da regrutuje žene do 2028. godine. Obaveznu vojnu službu ponovo je uvela 2023. godine, nakon što ju je ukinula 2006. godine.
Norveška i Švedska su već uvele rodno neutralnu vojnu obavezu, 2015. i 2018. godine.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus takođe je predložio ponovno uvođenje regrutacije za muškarce, koja je ukinuta 2011. godine.